Članci/ Prehrana djece

Utjecaj šećera na djecu

Napomena: U ovom članku riječ šećer odnosi se na jednostavne šećere koji se dodaju hrani i napitcima. To su šećeri koji se na deklaracijama označavaju kao fruktoza, fruktozni sirup, kukuruzni sirup, glukoza, dekstroza, glukozni sirup, saharoza, stolni šećer, sukanat, bijeli ili smeđi šećer od šećerne repe ili trske, sukroza, invertni šećer, slad, izomaltoza, levuloza, sirup, med, melasa, agava, javorov sirup. Za razliku od navedenih, šećeri iz voća, povrća i mlijeka nalaze se u namirnicama u svom prirodnom obliku i ovaj se članak ne odnosi na konzumaciju voća, povrća i prirodnog mlijeka.

Preporuke za unos šećera

Prekomjerni unos dodanog šećera i njegov učinak na zdravlje djece aktualan je predmet znanstvenih istraživanja i prehrambenih smjernica.

Svjetska zdravstvena organizacija (eng. World Health Organization – WHO) izdala je 2015. godine smjernice za konzumaciju šećera u djece i odraslih. Iz tih je smjernica jasno da se pojedina stanja danas nedvojbeno povezuju s unosom dodatnih šećera, a to su prekomjerni unos energije, pretilost, kronične srčano-žilne bolesti te zubni karijes.

Snažna preporuka Svjetske zdravstvene organizacije jest da udio šećera bude manji od 10 % ukupnog dnevnog kalorijskog unosa, uz dodatnu, za sada još manje istaknutu preporuku, da udio bude još manji, ispod 5 %. Nordijske zemlje i Velika Britanija već prednjače u svjetskim trendovima te su u svojim smjernicama ograničile unos slobodnih šećera na 5 %.

Najnovija studija o konzumaciji šećera provedena u europskim zemljama pokazala je poražavajuću činjenicu da šećer kod djece zauzima između 16,5 % i čak 25,6 % ukupnog dnevnog kalorijskog unosa.

Dodatni štetni učinci šećera na zdravlje djece

Osim navedenih problema, šećer ima još negativnih učinaka na zdravlje djece. To su:

1. Smanjeni unos nutritivno bogate hrane

Ako dijete jede previše namirnica s dodanim šećerima (sokovi, čajevi, slatki deserti, slatki jogurti, pahuljice s dodanim šećerima, kupovni umaci, keksi i svi drugi slatkiši), unosit će manje nutritivno bogate “prave” hrane. Osim toga, možemo očekivati da će mu se i interes za pravu hranu smanjiti. Takva su djeca često izbirljiva i agresivna dok ne dobiju svoju “dozu” šećera.

Ako dijete unosi previše šećera, možemo očekivati da hranom neće moći zadovoljiti minimalne dnevne količine nutrijenata ključnih za rast i razvoj, svakodnevno funkcioniranje, održavanje energije i pozornosti.

Zasigurno imaju manjak ključnih vitamina i minerala, zdravih masti, esencijalnih masnih kiselina (omega-3), vlakana i dr.

2. Negativan učinak na ponašanje i razinu energije djeteta

Svi znamo da djeca teže od odraslih podnose glad i da su često nervozna nakon manjeg obroka ili nakon obroka bogatog šećerima. Jedan od razloga za to leži u činjenici da su djeca, odnosno njihov mozak, posebno osjetljiva na pad šećera u krvi.Nakon unosa jednostavnih šećera, dolazi do naglog povećanja koncentracije šećera u krvi, nakon čega (za otprilike 2 – 3 h) zbog djelovanja inzulina slijedi njegov nagli pad. Djeca, budući da su osjetljiva na taj pad šećera u krvi, često reagiraju promjenom ponašanja, smanjenjem koncentracije i razine energije. Kako bismo ublažili te poraste i padove, treba izbjegavati jednostavne šećere i jesti hranu u njezinu izvornom i cjelovitom obliku. Na taj način druge komponente iz hrane osiguravaju da se šećer sporije apsorbira u krv.

Često viđam školsku djecu koja imaju glavobolju i smetnje koncentracije, i kod kojih razgovorom o prehrani dođemo do toga im se prehrana, redovito već od doručka, svodi na jednostavne šećere i ugljikohidrate.

Istraživanja potvrđuju da doručak poboljšava kratkotrajnu memoriju i zadržavanje pozornosti u školi ako sadržava manje jednostavnih šećera, a više cjelovitih namirnica. Ne zaboravite da su svježe cijeđeni sokovi također izvor dodanog šećera jer su izvučeni iz cjelovite namirnice bogate vlaknima.

Primjeri doručka za školarce koji sadržavaju malo jednostavnih šećera:

  1. Kaša od cjelovitih žitarica (zob, heljda, proso) kuhana na vodi ili mlijeku, s dodatkom banane, kokosova ulja, maslaca i kakao prah.
  2. Kuhano jaje, panceta, šnita kruha sa sjemenkama premazana maslacem i čaša mlijeka.
  3. Mesna štruca ili komad mesa od jučerašnjeg ručka sa sirom i svježom paprikom.
  4. Smoothie s jogurtom, sjemenkama (lan, chia), kokosovim uljem i voćem po izboru.

3. Izravan toksični učinak šećera

Ideja da šećer ima izravan toksični učinak na organizam prilično je radikalna, ali jedan liječnik, pedijatrijski endokrinolog dr. Lustig, smatra da je to upravo tako, i svojim istraživanjima sve više podupire tu tezu. Time, naravno, staje na žulj izrazito moćnoj industriji šećera.

Postoji sve više dokaza da konzumacija šećera fruktoze ima štetne metaboličke i hormonalne posljedice i da je povezana s razvojem pretilosti i metaboličkog sindroma. Radi se o tome da je fruktoza šećer koji se metabolizira isključivo u jetri. Ona u jetri uzrokuje stvaranje lipida i inzulinsku rezistenciju, a može dovesti i do oštećenja samih stanica jetre. Osim toga, fruktoza negativno utječe i na signale za glad i sitost u mozgu. To dovodi do začaranog kruga sve veće žudnje za šećerom i sve veće konzumacije, a u konačnici poremećenim metabolizmom i razvojem metaboličkog sindroma.

Dr. Lustig smatra da su fruktoza i fruktozni sirup (eng. high fructose corn syrup – HFCS) štetni za organizam jednako kao i etanol (alkohol). Naime, fruktoza i etanol imaju vrlo sličan metabolizam u jetri i imaju slične toksične i metaboličke učinke, koji su ovisni o dozi, i upravo zbog toga njihovu konzumaciju treba ograničiti na minimum.

Zaključci:

  1. Moderni način prehrane i prerade namirnica doveo je do toga da u razvijenim europskim zemljama djeca konzumiraju previše dodanog šećera, koji čini od 16,5 % do čak 25,6 % dnevnog kalorijskog unosa.
  2. Dodani šećeri nisu samo prazne kalorije koje zauzimaju mjesto nutritivno bogatoj hrani, već mogu imati i druge štetne učinke na organizam, a oni su ovisni o dozi.
  3. Važno je naučiti čitati deklaracije i razumjeti pod kojim se sve nazivima skriva dodani šećer.
  4. Povratak pravoj, izvornoj hrani najsigurniji je način da izbjegnemo unos štetnih šećera i organizmu pružimo obilje raznolikih nutrijenata važnih za funkcioniranje, rast i razvoj.
  5. Na odraslima je odgovornost da djecu od početka naviknu na pravu, izvornu i nutritivnu hranu, kao i na to da se za žeđ pije voda i nezaslađeni čaj. Cijeđene i druge sokove treba ostaviti samo za posebne prilike.
  6. Za koncentraciju djece u školi od iznimne je važnosti za doručak pojesti obrok koji ne sadržava dodatne šećere, što su pokazale i studije.
  7. Ako vaše dijete ima problema s koncentracijom u školi, umorno je i/ili nervozno u popodnevnim satima, ili se čak budi noću i ima strahove, preispitajte njegovu prehranu (i navike spavanja). Identificirajte hranu i napitke bogate šećerima pa napitke zamijenite vodom i čajem, hranu bogatu šećerima u najvećem dijelu postepeno zamijenite cjelovitim namirnicama u njihovu prirodnom obliku, a obroke obogatite zdravim mastima kako bi razina šećera bila još stabilnija. Uz to, s djetetovim liječnikom ili nutricionistom razmotrite koje biste konkretne dodatke prehrani mogli dati djetetu da nadoknadite eventualne nedostatke.

Referencije:

1. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8682903
2. https://nutritionj.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12937-016-0225
3. http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/149782/1/9789241549028_eng.pdf?ua=1
4. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5251321/pdf/12937_2016_Article_225.pdf
5. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17617427
6. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21736777
7. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3649103/

Moglo bi vam se svidjeti i ovo

Nema komentara

Ostavite komentar