Celijakija/ Članci

Celijakija u obitelji

Tekst koji slijedi rezultat je mog osobnog iskustva i spoznaja, ne slaže se nužno sa važećim smjernicama u medicini i nikako nije zamjena za savjet vašeg liječnika.

Uvod

Ovo je tekst o tome kada uvesti gluten u prehranu djetetu čiji roditelji ili braća imaju celijakiju.

Početkom listopada 2014. objavljeni su rezultati velike randomizirane europske studije o prevenciji celijakije u uglednom časopisu New England Journal of Medicine, koje sam s dočekala s ogromnim oduševljenjem i olakšanjem.

Naime, s obzirom na moju celijakiju jako sam bila zabrinuta oko toga hoće li moje dijete isto imati celijakiju i puno sam proučavala postoji li neki način da svoje dijete zaštitim od toga (ah, taj majčinski instinkt) odnosno da mu pomognem da ako već mora, celijakiju dobije što kasnije. Logika mi je bila da ako dijete izložim glutenu tek nakon prve godine ili nakon prve dvije godine i on tek tada razvije upalu u crijevu, makar i najmanju, posljedična anemija i manjak vitamina i minerala i drugih hranjivih tvari koje se neće optimalno apsorbirati, ipak neće napraviti dugoročnu štetu kao što bi to možda bilo u prvoj ili drugoj godini života. Nije to vjerojatno neka mjerljiva šteta, ali zašto dijete lišiti svih mogućih i potrebnih hranjivih sastojaka u tom najintenzivnijem periodu rasta svih organskih sustava a posebno mozga! Uz rastuću stopu autizma i poremećaja ponašanja, čiji se pravi uzroci još ne znaju, nisam htjela preuzeti taj rizik i djetetu ne pružiti najbolji mogući početak života.

Moja odluka o tome da odgodim izlaganje glutenu nije bila u skladu sa tadašnjim (i današnjim) stavovima o prevenciji celijakije, no ipak sam ustrajala i još uvijek ustrajem u njoj. Podijelila sam ju i s našom pedijatricom i dobila zeleno svijetlo.

Stavovi o prevenciji celijakije

Što se uopće zna o tome kada je najbolje uvesti gluten djeci pod povećanim rizikom (to znaći djeci čiji roditelji ili braća imaju celijakiju)?

Već neko vrijeme traje veliki projekt o prevenciji celijakije u djece pod rizikom, nazvan PreventCD u koji je uključeno gotovo 1000 dojenčadi iz 10 zemalja EU (uključujći i Hrvatsku) i iz kojega su zadnjih godina proizlazile studije i preporuke. Glavna pretpostavka ovog projekta na kojoj su i bazirane dosadašnje preporuke za prevenciju je sljedeća: imunološki sustav djece pod rizikom za celijakiju (roditelji ili braća imaju celijakiju) u periodu između 4. i 6. mjeseca života, ako se izloži malim količinama glutena uz dojenje, može stvoriti imunološku toleranciju na gluten. Tako se može prevenirati kasniji imunološki odgovor na gluten u smislu razvoja celijakije. To su nazvali tkz. prozorom mogućnosti za prevenciju (eng. window of opportunity). Upravo je i preporuka u EU i SAD-u bila ta da se kod djece pod rizikom gluten treba uvesti u malim količinama između 4. i 6. mj uz dojenje.

Međutim, 2. listopada 2014. objavljena je nova studija na ovoj populaciji djece koja je malo zatresla ovaj stav (i potvrdila ono što sam ja intuitivno znala), a to je da RANO UVOĐENJE GLUTENA NEĆE SPRJEČITI CELIJAKIJU. Nije bilo statistički značajne razlike u pojavi celijakije u djece koja su tako rano bila izložena glutenu (u periodu od 4. – 6. mj), i onih koji nisu bili izloženi gluten do iza navršene prve godine života.

Osim što je ovo istraživanje pokazalo da vrijeme uvođenja glutena u prehranu nema veze s tim da li će dijete razviti celijakiju, drago mi je da se pokazalo i to da niti dojenje ne pomaže u zaštiti od celijakije.

Svi znamo da je dojenje je divno i prekrasan blagoslov je i za dijete i majku, ali ako ne ide onda ne ide. Ne treba to shvaćati fatalno niti od toga raditi drame (kao što sam ja radila kad nije sve išlo glatko), a sve jer su mi godinama punili glavu s tim da dojenje štiti od celijakije! Valjda nitko nije imao toliku grižnju savjesti što ne doji 100% kao što sam ju ja imala, a sve zbog glupih pretpostavki koje se eto pokazuju pogrešnima. S druge strane da nije bilo te grižnje savjesti, ne bih izdržala izdajanje noć i dan do 7. mjeseca.

Inače kad je celijakija u pitanju, Talijani su jako aktivni i napredni u istraživanjima. Oni su tako već ranije napravili istraživanje na 700 dojenčadi koje je isto tako pokazalo se da odgađanje glutena neće spriječiti celjakiju, ali će odgoditi njen početak, što mi se čini više nego logično. Ono što je važno donijela ova studija je to da se pokazalo da djeca pod rizikom koja su propustila izlaganje glutenu u tom “zaštitnom periodu” NISU imala povećan rizik od razvoja celijakije. To se samo potvrdilo ovom novom studijom, kako sam navela ranije.

Promjene na vidiku

Eto, čini se da se u zadnjih 10 godina kockice oko ove teme polako slažu na mjesto. Nažalost medicina je takva, spora sa velikim istraživanjima, još sporija sa mijenjanjem preporuka. To može dovesti do godina provođenja neoptimalnih preporuka, koje su svakako u nekom trenutku u prošlosti doista bile znanstveno utemeljene na tada aktualnim podacimai donesene u najboljoj namjeri. No vrijeme teče brže.

Nažalost, da bi se promijenile ustaljenje preporuke treba puno vremena i organiziranog prikupljanja podataka, odnosno puno vremena i puno novaca.

Divan primjer takvog načina postepenog mijenjanja mišljenja na temelju znanstvenih dokaza je upravo projekt PreventCD, koji se financira iz sredstava EU.

Majčinski instinkt

Ako dijete ima gen za celijakiju, ima šanse da će ju dobiti. Te šanse nisu tako velike, ali su tu i veće su ako dijete nosi oba rizična gena. Stoga, ako roditelj ili braća imaju celijakiju, obavezna je genetska analiza (HLA tipizacija), kako bi se uopće, prije uvođenja glutena, saznala startna pozicija. Ako je dijete negativno, šanse da će razviti celijakiju po susretu imunološkog sustava crijeva s glutenom su izuzetno male, gotovo nepostojeće i to je super znati. Tada možete odahnuti. Kod nas nažalost situacija nije takva i ja nisam mogla odahnuti.

Za sada su smjernice za prevenciju i dalje takve da se preporuča uvođenje malih količina glutena u dobi 4. – 6. mjeseci uz dojenje.

No, kada je liječnik taj koji neke smjernice mora implementirati na svom djetetu, kao što je slučaj kod mene, smjernice poprimaju drugačiju dimenziju. Uključuje se zaštitni instinkt, budi se majka lavica. Moj zaštitni instinkt je bio taj da rano uvođenje glutena nema smisla, jer ako će dijete dobiti celijakiju dobit će ju i onda je bolje pričekati s uvođenjem glutena što kasnije (to je bila moja logika, a potvrdio ju je i dr. Fasano, jedan od ispitivača u studiji i lidera na području celijakije, u jednom intervjuu o razultatima PreventCD studije).

Prve tri godine period su intenzivnog razvoja svih organskih sustava, posebno MOZGA, koji se tek nakon rođenja počne najintenzivnije razvijati. Razvoj mozga ovisi o dostupnosti vitalnih nutrijenata (za što je potrebna pravilna prehrana i zdravo crijevo) i o uvijetima okoline (sigurna povezanost, rutina, predvidivost, mir, toplina, zadovoljenje potreba i ostalo).

Pojedini nutrijenti su u pojedinom periodu ključni za optimalan razvoj tog složenog sustava koji obuhvaća rast neurona, grananje dendrita, mijelinizaciju, sintezu kemijskih glasnika, stvaranje novih sinapsi i dr., a svaki je taj proces silno važan, osjetljiv i ovisan o nutrijentima kao što su željezo, cink, bakar, kolin, taurin, glicin, folati, polinezasićene dugolančane masne kiseline i dr. U slučaju razvoja celijakije, čak i u periodu kada još nema očitih simptoma, upala u crijevu može dovesti do toga da apsropcija ovih dragocijenih nutrijenata bude kompromitirana.

Dakle, rano uvođenje glutena može dovesti do ranijeg razvoja i to u teoriji može imati trajne posljedice na razvoj, posebno razvoj mozga.

Dohrana se uvodi sa 6 mjeseci kada je crijevo, prepuno imunoloških stanica, spremno za apsorpciju. Jedan od glavnih nutritivnih razloga zašto se uvodi dohrana je ta što majčino mlijeko nema dovoljne količine željeza i cinka da može podržavati taj intenzivan rast i razvoj, posebno mozga, kao što sam navela ranije. Željeza i cinka i drugih ključnih nutrijenata za razvoj mozga ima najviše u proizvodima životinjskog porijekla (žumanjak, meso, iznutrice, školjke, masna riba), pa se tako dijete treba hraniti tim visokovrijednim nutritivno bogatim namirnica, a ne bezvrijednim šećerima i praznim kalorijama koji se nalaze u rižinim i drugim pahuljicama, koje se često preporučuju kao prva hrana. Djeca na početku dohrane jedu malo, pa ako vam dijete pojede malo žumanjka i jetrice s malo batata ili banane, sigurni ste da je nešto pametno pojelo i da će profitirati čak i od jedne žličice, za razliku od kašice npr. rižinih pahuljica i jabuke.

Na taj način hraneći dijete ono će biti zdravo i u top formi, pa kad dođe vrijeme da proba gluten, svakako iza prve godine, a bolje i još kasnije, bit će mu manji problem istolerirati i iskompenzirati eventualnu upalu u crijevu i manjak nutrijenata, koji tada više neće biti toliko kritični za razvoj.

Testiranje na celijakiju

Genetsko testiranje, odnosno HLA tipizacija, NEMA veze s unosom glutena, što sam se ovih godina uvjerila da neki liječnici ne razumiju.  Za razliku od toga, testiranje protutijela na celijakiju IMA veze s unosom glutena i može se raditi samo nakon par mjeseci redovitog svakodnevnog unosa glutena. Nažalost, dosta vas mi se javilo s problemom što učiniti kada liječnik pošalje dijete na vađenje protutijela prije nego je djetetu uopće uveden gluten.

HLA tipizacija za celijakiju se radi na Rebru na Zavodu za tipizaciju tkiva. Potrebna vam je uputnica od nadležnog liječnika, koliko znam ne naručuje se, nalazi su gotovi kroz nekoliko tjedana. Protutijela se vade u biokemijskim laboratorijima većih Klinika i Kliničkih bolničkih centara.

Ako će dijete dobiti celijakiju, dobit će ju i prevencije u tom smislu (za sada) nema.

Moj tekst o tome zašto se testirati na celijakiju prije uvođenja glutena i implikacije koje ima činjenica da netko u obitelji ima celijakiju, pročitajte ovdje.

Izvori:
http://www.preventceliacdisease.com/startpagina
http://www.glutenfreeliving.com/gluten-free-lifestyle/kids/development-of-childhood-celiac-disease/
http://www.celiachia.it/fondazione/Fondazione.aspx?SS=1007&M=1022
http://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa1400697
http://www.westonaprice.org/health-topics/nourishing-a-growing-baby/

Podržite naš rad na blogu ako vam se sviđa ovaj sadržaj. Svojom donacijom pomažete širenju informacija o predivnoj nutritivnoj prehrani za zdravlje velikih i malih. Svoju donaciju možete ostaviti ovdje.

Moglo bi vam se svidjeti i ovo

Nema komentara

Ostavite komentar