Preosjetljivost na gluten vruća je tema u području gastroenterologije. U ovom članku upoznat ću vas sa onim što danas znamo o preosjetljivosti na gluten i odgovoriti na najčešća pitanja o ovom problemu.

Preosjetljivost na gluten stvaran je medicinski problem

Osobe s preosjetljivošću na gluten često su izložene podsmjesima od strane svoje okoline, ali i od strane liječnika kojima se obraćaju radi svojih simptoma i koji im najčešće dijagnosticiraju sindrom iritabilnog crijeva ili psihosomatski poremećaj. 

Razlog za to leži u tužnoj činjenici da većina liječnika (kao i laika) nikada nisu čuli za postojanje problema s glutenom koji nije celijakija i nije klasična alergija na gluten. Ako su i čuli za preosjetljivost na gluten, veliki dio njih smatra da taj problem uopće nije stvaran i da se radi o pomodarstvu. Međutim, sve je više znanstvenih dokaza da to nije tako.

Prema konsenzusu stručnjaka iz 2012. poremećaji koje uzrokuje gluten su jasno definirani i podijeljeni su prema mehanizmu nastanka u tri skupine:

1. Autoimuni poremećaji u koje se ubrajaju celijakija, dermatitis herpetiformis (During) i glutenska ataksija.
2. Alergijski poremećaji u koje se ubraja alergija na gluten.
3. Vjerojatno imunološki posredovani poremećaji u koje se ubraja preosjetljivost na gluten.

Preosjetljivost na gluten je prepoznat i službeno priznat poremećaj uzrokovan pšenicom, odnosno glutenom, o kojemu danas postoji sve više znanstvenih spoznaja. 

Što je zapravo preosjetljivost na gluten?

Drugi nazivi za preosjetljivost na gluten su ne-celijakična ili ne-celijakijska preosjetljivost na gluten (eng. non-celiac gluten sensitivity – NCGS), intolerancija glutena, preosjetljivost na pšenicu i sl.

Kako god se problem zvao, radi se o pojavi simptoma nakon konzumacija pšenice, odnosno glutena, u osoba koje nemaju celijakiju niti alergiju na gluten. Nakon isključivanja pšenice, odnosno glutena iz prehrane, simptomi se umanjuju ili povlače.

Koji su simptomi preosjetljivosti na gluten?

Simptomi koje uzrokuje preosjetljivost na gluten vrlo su slični onima koje izaziva celijakija, a uključuju simptome od strane probavnog sustava, ali i simptome izvan probavnog sustava. 

Simptomi se tipično pojavljuju u razmaku od nekoliko sati do 24 sata nakon konzumacije glutena.

Simptomi od strane probavnog sustava:

• nelagoda i/ili bol u trbuhu
• nadutost
• vjetrovi
• proljev, zatvor ili izmjenjivanje proljeva i zatvora
• mučnina
• gastroezofagealni refluks
• afte u usnoj šupljini
  

Simptomi izvan probavnog sustava:

• slabost
• umor
• glavobolja
• anksioznost
• depresija
• problemi s koncentracijom i pamćenjem (tkz. brain fog)
• psihoza
• bolovi u mišićima i/ili zglobovima
• trnci ili gubitak osjeta u rukama ili nogama
• promjene po koži (dermatitisi)
• anemija

U djece se simptomi preosjetljivost na gluten očituju uglavnom na probavnom sustavu i to bolovima u trbuhu, proljevastim stolicama sa ili bez gubitka na težini, dok su simptomi izvan probavnog sustava (za razliku od odraslih) rjeđi i tada se očituju uglavnom umorom i poremećajem pažnje.

Nedavno je objavljen zanimljiv slučaj 14-godišnje do tada zdrave djevojčice koja se naglo promijenila (popustila u školi, postala nezainteresirana, imala iznenadne ispade plača) da bi ubrzo razvila pravu psihozu (sa halucinacijama) koju su morali liječili lijekovima. Na lijekovima je bila relativno dobro, no nova psihotična epizoda se opet javila i to nakon obroka bogatog glutenom (tjestenina). Nakon opsežne obrade isključena je upalna bolest mozga i autoimuna bolest, celijakija i alergija na gluten i dijagnosticirana joj je preosjetljivost na gluten.  Tjedan dana nakon izbacivanja glutena došlo je do potpunog povlačenja psihijatrijskih simptoma i povratka u normalu. 

Iako službeno autoimune bolesti nisu za sada povezane sa preosjetljivošću na gluten, u jednoj talijanskoj studiji čak 14% osoba sa preosjetljivošću na gluten imalo je neku autoimunu bolest i najčešće je to bio autoimuni tiroiditis (Hashimoto), a slijedile su psorijaza i Gravesova bolest štitnjače.

Kako nastaje preosjetljivost na gluten?

Preosjetljivost na gluten, odnosno preosjetljivost na pšenicu, nastaje najvjerojatnije zbog imunološkog odgovora organizma na gluten ili na druge proteine iz pšenice (posebno se sumnja na jedan protein, ATI (eng. amylase-trypsin inhibitor). Iako i dalje nije jasan mehanizam nastanka, zna se da je on sigurno drugačiji od onog koji se javlja kod kod celijakije i alergije.

Preosjetljivost na gluten nije autoimune prirode, kao što je to slučaj kod celijakije niti je alergijske prirode, kao kod alergije na pšenicu, već nastaje drugim, za sada još nedovoljno razjašnjenim imunološkim mehanizmima.

Za preosjetljivost nije potrebno imati genetsku predispoziciju kao za celijakiju, no zanimljivo je da rođaci osoba s celijakijom (koji sami nemaju celijakiju) češće imaju preosjetljivost na gluten, za razliku od osoba koje nemaju celijakije u obitelji.

Kako se dijagnosticira preosjetljivost na gluten?

Za sada nisu nađene biološke molekule koje bi nam poslužile za postavljanje dijagnoze preosjetljivosti na gluten, kao što je to slučaj za celijakiju i alergiju na gluten.

Dijagnoza se u postavlja isključivanjem drugih bolesti koje izazivaju iste simptome, uz obavezno isključivanje celijakije i alergije na gluten.

Nakon isključivanja celijakije i alergije na gluten najčešće se provodi tkz. eliminacijski/provokacijski test glutenom. To znači da se na određeno vrijeme (npr. 60 dana prema Chrisu Kresseru) gluten izbaci iz prehrane (idealno i kazein na koji često reagiraju osobe koje reagiraju na na gluten). U slučaju preosjetljivosti dolazi do značajnog smanjena ili povlačenja simptoma. Nakon perioda bez glutena (period eliminacije), ponovno se uvodi gluten (period provokacije). Dođe li do ponovne pojave simptoma, smatra se da je potvrđena preosjetljivost na gluten.

Ako nakon izbacivanja glutena, odnosno pšenice, ne dođe do povlačenja simptoma, treba razmotriti postojanje drugih stanja koja mogu uzrokovati slične simptome, a koja uključuju intoleranciju laktoze, fruktoze (tkz. FODMAP sastojaka), sindrom iritabilnog crijeva (IBS) i sindrom bakterijskog prerastanja (SIBO).

Prije izbacivanja glutena iz prehrane, obavezno je isključiti celijakiju i alergiju na gluten.

Kako se liječi preosjetljivost na gluten?

Preosjetljivost na gluten liječi se bezglutenskom prehranom, onom kakvu provode i osobe s celijakijom i alergijom na gluten.  Više o idealnoj bezglutenskoj prehrani pročitajte u ovom članku.

Što je s tragovima glutena i preosjetljivošću na gluten?

Danas se jako dobro zna da u osoba s celijakijom tragovi glutena dovode do ponovne aktivacije upalnog procesa u tankom crijevu, što je povezano sa dugoročnim komplikacijama koje mogu biti opasne po život.

Za sada nije poznato dovodi li nepridržavanje stroge bezglutenske dijete i kod preosjetljivost do dugotrajnih posljedica, pa se do razjašnjavanja tog pitanja svakako preporuča striktno izbjegavanje glutena, baš kao kod celijakije.

Zaključci

1. Gluten je za čovjeka neprobavljiv i strani protein koji u velikog broja ljudi izaziva neku vrstu imunološke reakcije. U ovisnosti o tome kakva reakcija nastaje, javljaju se različiti poremećaji koji mogu biti u spektru od preosjetljivosti na gluten, alergije na gluten do celijakije i drugih autoimunih bolesti.
2. Gluten putem preosjetljivost može uvelike narušiti zdravlje i kvalitetu života.
3. Prije izbacivanja glutena iz prehrane potrebno je najprije isključiti celijakiju i alergiju na gluten, putem jednostavnih krvnih testova.
4. Nakon isključivanja celijakije i alergije, pokušajte izbaciti gluten na 60 dana, pa ga nakon toga ponovno vratiti. Ako simptomi nestanu, pa se ponovno vrate, izgledno je da imate preosjetljivost na gluten.
5. Kao kod celijakije i alergije na gluten, kod preosjetljivosti je potrebno provoditi striktnu bezglutensku dijetu. Više o idealnoj bezglutenskoj prehrani pročitajte u ovom članku.
6. Bezglutenska prehrana nije nezdrava niti opasna, baš suprotno od toga, ona je za mnoge ljude, posebno one sa kroničnim i upalnim bolestima, put do zdravlja i vitalnosti. U zdravoj bezglutenskoj prehrani pekarski proizvodi i tjestenina zamjenjuju se nutritivno bogatim prirodno bezglutenskim namirnicama i u manjoj mjeri zamjenskim proizvodima bez glutena. Studija iz 2015. god pokazala je da odrasle osobe nakon godine dana bezglutenske prehrane imaju poboljšane razine hemoglobina, feritina, vitamina D i paratiroidnog hormona, uz smanjene tjelesne težine i konfekcijskog broja.

Literatura:

1. https://chriskresser.com/still-think-gluten-sensitivity-isnt-real/
2. https://bmcmedicine.biomedcentral.com/articles/10.1186/1741-7015-10-13
3. http://hpps.kbsplit.hr/hpps-2014/PDF/Dok38.pdf
4. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24885375
5. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20170845
6. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22825366
7. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23083989
8. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25304452
9. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3754775/
10. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25583468
11. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4517012/