Par riječi o celijakiji

Što je celijakija?

Celijakija je autoimuna bolest potaknuta patološkom reakcijom imunološkog sustava na gluten. Posljedica te reakcije je upala u tankom crijevu koja dovodi do poremećaja apsorpcije hranjivih sastojaka (npr. anemija, proljev, slabo napredovanje i dr.), poremećaja pokretanja crijeva (npr. opstipacija), kao i simptoma na brojnim udaljenim organima (npr. razne autoimune bolesti).

Većina osoba ne zna da ima celijakiju

Kako je to moguće?

Celijakija je česta bolest koju ima oko 1:133 osobe.

Dio osoba s celijakijom (uključujući mene) prođe kroz djetinjstvo manje više zdravo i uredno se razvija, da bi s vremenom, najčešće u stanjima stresa ili žene često nakon trudnoće, razvili neke simptome, koji su nespecifični i mogu se pripisati kroničkom umoru, neplodnosti nepoznatog uzroka, depresiji, alergijama, sindromu iritabilnog crijeva, depresiji ili pak razviju neku od autoimunih bolesti na bilo kojem mjestu (najčešće štitnjača, ali i veliki broj ostalih autoimunih bolesti povezan je s celijakijom). I tako to traje dok se netko ne sjeti da bi možda u podlozi mogla biti celijakija. Često osobe sa takvim problemima pokušavaju stvar riješiti prehranom, pa dođu i na prehranu bez glutena i kada ju probaju dožive preporod koliko im bude  bolje kad izbace gluten iz svog života. To naravno NE znači da sve osobe sa navedenim simptomima imaju celijakiju, ali dio ju svakako ima i kod tih se osoba celijakija MORA dijagnosticirati.

U dječjoj dobi dijagnoza celijakije je puno jasnija i jednostavnija, i pedijatri na nju puno misle. Iako nažalost imam nedavni primjer iz svoje okoline malenoga dječaka s tipičnom celijakijom kao iz udžbenika, čijoj pedijatrici nije palo na pamet (valjda ga nikada nije ni skinula da bi ga dobro pogledala) da ga pošalje na testiranje. Kada su na moju preporuku ipak otišli, ostao je u bolnici isti dan na pretragama i naravno dobio dijagnozu celijakije, nakon čega je ponovno postao veseli i zdravi dečkić koji sada ispunjava svoje potencijale.

Kao što sam opisala, radi nespecifičnih simptoma koji uopće ne moraju biti od strane probavnog sustava, dijagnoza celijakije u odrasloj dobi ne postavlja se pravovremeno.

Studije su pokazale da se odrasle osobe s celijakijom, prije nego dobiju dijagnozu, u prosjeku 10 godina povlače po doktorima raznih specijalnosti zbog brojnih različitih simptoma i problema sa zdravljem koje uzrokuje gluten.

Osim celijakije s puno simptoma, postoji i tiha celijakija, sa vrlo blagim, suptilnim simptomima, koji mogu biti takvi čak i uz značajnu upalu u crijevu. Moja celijakija je desetljećima bila takva, no s vremenom je ipak kap prelila čašu i simptomi su se počeli pojavljivati jedan za drugim. O mom putu do dijagnoze celijakije možete pročitati u ovom članku.

Testiranje na celijakiju je dostupno i relativno jeftino. Svakako jeftinije i bezbolnije od godina posjećivanja specijalista i liječenja niza kroničnih bolesti koje nastaju iz neliječene i neprepoznate celijakije.

Sumnja na celijakiju

Sumnja na celijakiju se postavlja kada osoba ima neke od sljedećih simptoma za koje se zna da su povezani s glutenom.

Probavni simptomi:
Bol u trbuhu
Anoreksija, smanjeni apetit
Napuhani trbuh
Vjetrovi
Gubitak mišićne mase
Nepodnošenje laktoze
Nadutost
Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
Obilne, ljepljive i blijede stolice
Opstipacija
Poremećeno probavljanje hranjivih sastojaka
Povraćanje
Proljev
Masna stolica

Simptomi izvan probavnog sustava:
Afte
Alopecia areata
Anemija (manjak željeza)
Artritis, bol u mišićima ili zglobovima
Poremećaj ravnoteže (ataksija)
Defekti zubne cakline
Depresija
Dermatitis herpetiformis (prištići i mjehurići na koži koji svrbe)
Epilepsija
Ezofagealni refluks
Fibromijalgija, sindrom kroničnog umora
Glavobolja
Masna jetra
Iritabilnost
Povišenje jetrenih enzima bez drugih simptoma
Kronični umor
Krvarenje iz nosa
Malnutricija
Nedostatak vitamina ili minerala
Nenapredovanje u rastu
Neplodnost, ponavljajući pobačaji
Niski rast
Osteoporoza/osteopenija
Periferna neuropatija
Pretilost
Promjene ponašanja
Zakašnjeli pubertet

Osoba koja ima celijakiju ne mora biti mršava – značajan broj osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Osoba koja ima celijakiju ne mora imati proljeve – celijakija zbog poremećaja motiliteta crijeva može uzrokovati i opstipaciju.

Kako se postavlja dijagnoza celijakije?

Naši vodeći stručnjaci za celijakiju pripremili su tekst o postavljanju dijagnoze celijakije koji možete naći ovdje.

Da li se može testirati na celijakiju nakon izbacivanja glutena iz prehrane?

NE. Često čujem da dok ljudi čekaju da se testiraju ili prije nego uopće pomisle da se testiraju, već isprobavaju kako im je biti bez glutena. Problem nastaje, ako zaista imaju celijakiju u podlozi svojih problema, jer si izbacivanjem glutena utišaju upalu u crijevu, upravo ono što se detektira testiranjem. Ako tada rade testiranje, dobit će ili nejasne rezultate ili krivi odgovor da nemaju celijakiju.

Nažalost, niti liječnici koji šalju ljude na krvne testove, kao niti oni koji rade biopsije, uglavnom uopće ne provjeravaju na kakvoj je osoba prehrani.

Ponavljam i opet ću ponavljati, testovi iz krvi i rezultati biopsije su pouzdani samo ako je osoba prije testiranja jela gluten barem 2-3 mjeseca u količini barem 2-3 šnite kruha na dan. Bez izloženosti glutenu testiranje nema smisla.

Za sada su testovi takvi i to je to. U budućnosti će možda biti dostupniji testovi koji će biti osjetljiviji i na manji stupanj upale.

Testiranje genetskog potencijala za celijakiju ima smisla u nejasnim slučajevima i u članova obitelji u prvom koljenu osoba s celijakijom. U slučaju da je genetika na celijakiju negativna, rizika za celijakiju gotovo da i nema. U slučaju da je pozitivna, uvijek treba biti na posebnom oprezu.

O tome kako hraniti dijete u obitelji u kojoj bliski član obitelji ima celijakiju, pročitajte ovdje.

Važno je znati da oko 25-40% populacije ima gen za celijakiu, a samo 4% od njih će ju stvarno razviti. Koji su to čimbenici koji potiču razvoj celijakije, osnosno kako se zaštititi od nje, još su nam nepoznati. Da li je to stvar crijevne flore, infekcija i antibiotika u ranom djetinjstvu, tajminga i količine uvođenja glutena, načina prehrane općenito, ne zna se. Ponavljam, ako imate gen, ne znači da imate celijakiju, već da imate samo potencijal.

Ako ste se testirali na celijakiju u periodu kada niste jeli gluten, vratite ga u prehranu na 2-3 mjeseca i testirajte se ponovno.

Testirali ste se na celijakiju u periodu kada ste imali tegobe i jeli gluten, a test je ispao negativan?

Odlično, celijakija se može isključiti s velikom vjerojatnošću. Moguće je tada da imate necelijakičnu preosjetljivost na gluten, ili preosjetljivost na FODMAP sastojke hrane ili neke druge sastojke hrane tipa histamina ili nešto četvrto za što ćete morati posjetiti liječnika. Do toga što vas zapravo smeta od namirnica, morat ćete doći eliminacijskoj dijetom ili testom u slučaju histamina, a prehrana koja će vam na kraju smanjiti simptome možda uopće neće biti striktna bezglutenska prehrana, već jedna opuštena paleo prehrana do koje ćete doći sami  slušanjem svog tijela i eliminacijom namirnica koje vam najviše smetaju.

Zašto je važno znati ima li netko ima celijakiju prije isključivanja glutena iz prehrane pročitajte ovdje.

Što ako imate celijakiju, a i dalje jedete gluten?

Ako imate celijakiju, a i dalje jedete gluten, čak i ako je to u malim količinama i/ili tek povremeno, izloženi ste brojnim rizicima.

Na prvom su mjestu rizici koje donosi sam manjak hranjivih tvari koje upaljena sluznica tankog crijeva ne može apsorbirati. S vremenom do manjka SVIH hranjivih tvari koje se inače apsorbiraju iz tankog crijeva, a koje su potrebne za održavanje svih funkcija organizma, od imunološkog do središnjeg živčanog sustava. Na početku organizam kompenzira taj manjak iz rezervi. Nažalost s godinama ipak dolazi do kolapsa sustava i trajnih oštećenja, jer su različiti nutrijenti iz hrane KLJUČNI  za sintezu hormona, raznih staničnih dijelova i sveukupno funkcioniranje stanica i tkiva. Kao posljedica navedenog mogu se javiti psihijatrijski poremećaji (npr. depresija), neplodnost, ponavljajući pobačaji ili poremećaj razvoja ploda u trudnoći.

Na drugom mjestu su brojne komplikacije i kronične bolesti koje se mogu nagomilati kroz godine izlaganja glutenu. Isto tako, povećan je rizik za nastanak karcinoma, za koji se prije smatralo da je u osoba s celijakijom čak 40 x veći nego u osoba koje nemaju celijakiju, a danas se zna da je ipak nešto manji. Da pojednostavnim zašto, imunološki sustav osobe s celijakijom patološki reagira na gluten i ako gluten stalno pristiže imunološkom sustavu crijeva, on bude stalno abnormalno podražen, pa kontrola nad dijeljenjem stanica i ostali vezani procesi lakše izmaknu kontroli i stvari lakše nego inače mogu krenuti u krivom smjeru.

Svi navedeni rizici smanjuju se bezglutenskom prehranom. Doživotnom, predanom 100% bezglutenskom prehranom.

Previše puta sam čula da je netko kao dijete imao celijakiju i sada ju je prerastao. To nije moguće. Ako je netko nekada u životu imao celijakiju, tada će ju imati zauvijek, samo je možda jedno vrijeme u tihoj fazi. U tihoj fazi osobi može čak biti potpuno dobro na glutenu, ali kad-tad tijelo će popustiti uz posljedice mogu biti trajne i vrlo ozbiljne. S obzirom na napredak medicine, netko kome je prije 20 godine postavljena sumnja na celijakiju ali se nije uspjela dokazati, trebao bi danas ponovno proći testiranje uključujući i genetsko testiranje, kako bi znao na čemu je.

Zašto je važno znati ima li netko ima celijakiju prije isključivanja glutena iz prehrane pročitajte ovdje.